Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine. Poznato kao grad u kojem se sreću istok i zapad, nazvan i Jeruzalemom Evrope, mjesto gdje još uvijek možete uživati u sporijem ritmu ispijanja kafe slušajući zvuk ezana s munara i zvona crkve istovremeno.

1. Kako doći do Sarajeva
2. Prijevoz
3. Gdje jesti
4. Šta popiti
5. Sarajevo kroz historiju, znamenitosti
6. Aktivnosti izvan centra
7. Kupovina
8. Mjenjačnica
9. Parking mjesta
10. Korisni kontakti

Kako doći do Sarajeva

Autobusom

Autobuska stanica Sarajevo je dolazište za sve autobuse koji frekventno saobraćaju prema Sarajevu iz drugih gradova Bosne i Hercegovine, regiona i Evrope. Ka Autobuskoj stanici Istočno Sarajevo, saobraćaju autobusi iz dijela Bosne i Hercegovine entitet RS, te susjednih zemalja Srbije i Crne Gore (autobus Beograd- Istočno Sarajevo, Podgorica- Istočno Sarajevo, Trebinje-Istočno Sarajevo). buskarta.ba je web stranica putem koje imate uvid u autobuske linije i red vožnje, te putem koje se online može kupiti autobuska karta.

Avionom

Sarajevo je dugi niz godina ustaljenim avio saobraćajem, povezano sa ostatkom Evrope i svijeta. Aerodrom Sarajevo je od centra grada udaljen 12km, odnosno 20-30 minuta vožnje. Za sve detalje oko prijevoza od aerodroma prema gradu i ostatku države pročitajte ovdje.

Vozom

Za dolazak vozom u Sarajevo nije dostupno previše mogućnosti jer željeznička mreža nije dovoljno razvijena i povezana.

Prijevoz

Javni gradski prijevoz

Uža jezgra grada je zgodna za obići pješice. Za ostale dijelove grada, dostupni su autobusi prijevoznika Centrotrans Eurolines te tramvaji i trolejbusi KJKJP GRAS. Tramvajem br. 3 kao i autobusom se možete prebaciti od starog dijela grada-Baščaršije do Ilidže i nazad. Padinski dijelovi grada i predgrađa su sa centrom grada povezani autobusima. Gradske linije prevoznika Centrotrans Eurolines pogledajte ovdje. Trolejbus vozi lijevom stranom Miljacke od Bistrika do Dobrinje. Pored Rent-a-car, u Sarajevu vam je na raspolaganju i taxi, najam električnog scootera ili bicikla.

Autobuske stanice

U Sarajevu postoje dvije veće autobuske stanice.

1. Glavna Autobuska stanica Sarajevo udaljena je 1km od centra grada. Smještena je na adresi Put života 2, 71 000 Sarajevo. Kontakt telefon +387 33 213 100. Tačnu lokaciju autobuske stanice na Google karti možete pogledati ovdje. 📌GPS koordinate 43.858947, 18.397152. Stanica je od Aerodrom Sarajevo udaljena oko 8 km ili oko 20 minuta vožnje. Stanica posjeduje preko 10 autobuskih perona. U neposrednoj blizni nalazi se: glavna željeznička stanica, tramvajska stanica, taxi stajalište, pošta, bankomat, parking uz naplatu, manji restoran, ćevabdžinica, kafić, kiosk i WC. Raspoloživi hotelski smještaj pogledajte ovdje. Autobuska karta se možete kupiti na šalterima unutar stanice. Stanična usluga naplaćuje se 1 KM. Tramvaj br.1 će vas sa autobuske stanice odvesti u stari dio grada-Baščaršiju dok tramvaj br. 4 vozi na Ilidžu. Glavna autobuska stanica Sarajevo je polazište za sve autobuske linije na kojim autobusi frekventno saobraćaju iz Sarajeva prema drugim gradovima Bosne i Hercegovine, regiona i Evrope. Autobusna karta za ove destinacije se može kupiti na šalterima stanice a za raspoložive destinacije, vrijeme polaska, dolaska, red vožnje i online kupovinu bus karte kliknite ovdje. Autobuska stajališta detaljno možete vidjeti na portalu buskarta.ba, birate relaciju, na ponuđenoj relaciji klik na zeleni plus lijevo (+), zatim klik na red vožnje.

   

   Autobuska stanica Sarajevo

2. Autobuska stanica Istočno Sarajevo kojom upravlja kompanija Centrotrans ad, smještena je u naselju Lukavica, na adresi Srpskih vladara 2, 71123 Istočno Sarajevo. Kontakt telefon +387 57 317 377. Tačnu lokaciju stanice pogledajte ovdje. 📌GPS koordinate 43.823872, 18.356394. U neposrednoj blizni autobuske stanice nalazi se parking, fast food, kafić i kiosk. Raspoloživi hotelski smještaj pogledajte ovdje. Iz centra Sarajeva na ovu stanicu možete doći taxijem ili trolejbusem br. 103 ili 107 koji će vas dovesti do stanice Dobrinja, odakle je ova autobuska stanica udaljena 2 minute hoda. Stanica je od Aerodrom Sarajevo udaljena 2.4km ili 6minuta vožnje. Sa ove autobuske stanice saobraćaju autobusi prema dijelu Bosne i Hercegovine entitet Rs te susjednim zemljama Srbiji i Crnoj Gori (Istočno Sarajevo-Trebinje-Istočno Sarajevo, Istočno Sarajevo-Beograd, Istočno Sarajevo-Novi Sad, Istočno Sarajevo-Podgorica). Autobusna karta za ove destinacije se može kupiti na šalterima stanice a za raspoložive destinacije, vrijeme polaska, dolaska i online kupovinu autobuske karte kliknite na buskarta.ba. Autobuska stajališta detaljno možete vidjeti na portalu buskarta.ba birate relaciju, na ponuđenoj relaciji klike na zeleni plus lijevo.

   

   Autobuska stanica Istočno Sarajevo

Prijevoz od/do Aerodrom Sarajevo

Aerodrom Sarajevo se nalazi na oko 8km udaljenosti od glavne autobuske stanice, na adresi Kurta Schorka 36. Od i do aerodroma možete doći autobusom ili taksijem. Prijevoznik Centrotrans Eurolines pruža svakodnevnu uslugu prijevoza putnika od i prema starom dijelu grada, na relaciji Bentbaša – Aerodrom – Bentbaša. Polazište, međustanice i rutu kretanja autobusa pogledajte na Google mapi ovdje. Jednosmjerna košta 5KM a povratna karta 8KM. Na slici ispod možete dobiti više informacija o ovoj liniji.

                           Red vožnje autobus Aerodrom Baščaršija

Aerodrom Sarajevo do Mostar

Ukoliko nakon slijetanja na aerodrom, putujete na realaciji Sarajevo-Mostar- Stolac, imate sljedeće mogućnosti prijevoza u zavisnosti od termina slijetanja:

• koristite autobus Aerodrom-Bentbaša, gradski autobuski ili taxi prijevoz, na udaljenosti 3km, izlazite na autobusko stajalište Nedžarići i presjedate na autobus Sarajevo-Konjic- Jablanica-Mostar-Stolac.
• koristite taxi od Aerodrom Sarajevo do Ilidža, udaljenosti 3.5km i na ulazu u naselje Pejton, na autobusko stajalište Ilidža, presjedate na autobus Sarajevo- Konjic- Jablanica--Mostar-Stolac.
• koristite autobus Aerodrom-Bentbaša, gradski autobuski ili taxi prijevoz do Autobuska stanica Sarajevo, udaljenosti 8km i presjedate na autobus Sarajevo- Konjic- Jablanica-Mostar-Stolac.

Linija traje uobičajeno 2 sata i 10minuta i duga je 120-130 km u zavisnosti sa koje stanice polazite. Ukoliko ste odsjeli u hotelu blizu aerodroma, na Ilidži i drugim bližim hotelima ili idete direktno busom Sarajevo-Mostar, možete koristiti stajališta Ilidža, Nedžarići, Hadžići, Pofalići kao mjesto ulaska. Autobuska stajališta detaljno možete vidjeti na portalu buskarta.ba, birate relaciju, na ponuđenoj relaciji klik na zeleni plus lijevo (+), zatim klik na red vožnje.

Rent-a-car

Mnogo je zanimljivih mjesta oko Sarajeva za posjetiti, a koja su udaljena od 15 minuta pa najviše do sat vemena vožnje od grada, pa je najpraktičnije Iznajmiti auto. Najam auta, od malih gradskih automobila do premium vozila možete obaviti telefonom ili klikom na Rent-a-car.

Spisak destinacija je predug, počevši od pomenutih restorana i vidikovaca, preko Ilidža i njenih znamenitosti, Vrelo Bosne, olimpijskih planina – Sunnyland Roller coster Trebević, Bjelašnica i Igman, uživanja u adrenalinskoj vožnji Zip line Bjelašnica zatim seoskog turizma u Lukomir – najvisočijem autohtonom bosanskom selu, smještenom na 1495m nadmorske visine, na udaljenosti od 45km od Sarajeva itd.

Iznajmljivanje autobusa / Rent a bus

Ukoliko želiti posjetiti neku destinaciju u većoj ili manjoj grupi, imate mogućnost iznajmiti autobus. Za sva pitanja i rezervaciju, vezano za najpovoljniji najam autobusa, iz Sarajeva kontaktirajte Sektor vanlinijskog prijevoza na link Centrotrans Eurolines dd, iz Tuzle TransTurist dd Tuzla, te iz Mostara, Putničku agenciju kompanije Autoprevoz-Bus doo.

Međugradski prijevoz putnika

Bosna i Hercegovina ima dobro organizovan međugradski autobuski saobraćaj, sa preko 20 linija. Glavna autobuska stanica Sarajevo je polazište za autobuske linije iz i prema drugim gradovima Bosne i Hercegovine. Najvažniji prijevoznici na ovim linijama su Centrotrans Eurolines dd, TransTurist dd, Autoprevoz-Bus doo. Za red vožnje, kupovinu jednosmjerne ili povratne bus karte, te više informacija kliknite na www.buskarta.ba. Na raspolaganju Vam je autobus od do, i u suprotnom pravcu, za niz gradova od kojih navodimo najpopularnije:

1. Sarajevo – Stolac
2. Sarajevo – Mostar
3. Istočno Sarajevo – Trebinje
4. Sarajevo – Tuzla
5. Gradačac – Sarajevo
6. Bijeljina – Sarajevo
7. Brčko – Sarajevo

Kupi bus kartu online, putem prvog bh sigurnog portala za online prodaju autobuskih karata www.buskarta.ba, bez troškova rezervacije, jednosmjerna karta, povratna karta ili otvorena karta (vratite se kad želite uz najavu). Kupljena karta na buskarta.ba je rezervisana karta za autobus.

Autobuska stajališta, detaljno možete vidjeti na portalu buskarta.ba, birate relaciju, na ponuđenoj relaciji klik na zeleni plus lijevo (+), zatim klik na red vožnje.

Međunarodni prijevoz putnika

Ako putujete prema Sarajevo iz regiona ili Evrope, i/ili u suprotnom smjeru, najpovoljniji način da dođete do Sarajeva je autobusom. Informišite se o redu vožnje, vremenima, stajalištima, prevoznicima koji saobraćaju, cijenama, popustima i drugim informacijama vezanim za autobuske linije i autobuse i kupite autobusku kartu putem prvog bh sigurnog portala za online prodaju autobuskih karata www.buskarta.ba. Bez troškova rezervacije, jednosmjerna karta, povratna karta ili otvorena karta (vratite se kad želite uz najavu). Kupljena karta na buskarta.ba je rezervisana karta za autobus. Autobuska stajališta, detaljno možete vidjeti na portalu buskarta.ba, birate relaciju, na ponuđenoj relaciji klik na zeleni plus lijevo (+), zatim klik na red vožnje.

Glavna Autobuska stanica Sarajevo, je polazište i dolazna stanica za brojne međunarodne autobuske linije:

Sarajevo (BiH) - HRVATSKA:

1. Sarajevo – Visoko – Kiseljak – Busovača – Vitez – Travnik – Donji Vakuf – Jajce – Bosanska Krupa – Banja Luka – Laktaši – Nova Topola – Gradiška – Zagreb
2. Sarajevo – Dubrovnik
3. Sarajevo – Tuzla – Slavonski Brod
4. Sarajevo – Split
5. Sarajevo – Tuzla – Rijeka
6. Sarajevo – Tuzla – Pula

Sarajevo (BiH) - CRNA GORA:

1. Sarajevo – Mostar – Trebinje – Budva – Ulcinj
2. Bijeljina – Zvornik – Milići – Vlasenica – Foča – Budva – Herceg Novi

Sarajevo (BiH) - SRBIJA:

1. Istočno Sarajevo – Beograd
2. Istočno Sarajevo – Novi Sad

Sarajevo (BiH) - NJEMAČKA:

1. Sarajevo – Minhen – Ulm – Stuttgart – Pforzheim – Karlsruhe – Mannheim – Frankfurt – Koln – Dusseldorf – Duisburg – Essen – Bochum – Dortmund
   • Sarajevo – Stuttgart
   • Sarajevo – Frankfurt
   • Sarajevo – Dortmund
2. Sarajevo – Tuzla – Minhen – Ingolstadt – Nurnberg – Kassel – Gottingen – Hildesheim – Hanovver – Hamburg
   • Sarajevo – Nurnberg

Gdje jesti

Poznato je da se u Sarajevu dobro jede. Ukoliko ne želite eksperimentisati sa nacionalnom kuhinjom, ne manjka restorana sa međunarodnim menijem. Ipak, šteta je doći u Sarajevo, a ne probati domaću hranu. Od desetina restorana u svim dijelovima grada, treba izdvojiti one sa izuzetnim panoramskim pogledom na grad: Bijela Tabija, Kibe Mahala, Park Prinčeva gdje ćete nakon odličnog jela, napraviti fantastične fotografije za vaš Instagram.

I u aščinicama duž starog dijela grada – Baščaršija u ponudi je tradicionalna bosanska hrana, kuhana jela, čorbe, meso pripremljeno na različite načine, sa umakom i bez, od čega se kao i u gore spomenutim restoranima izdvaja teleće pečenje sa krompirom i raznim vrstama povrća.

Ćevabdžinice nude jela sa roštilja, a na prvom mjestu su sarajevski ćevapi – ukusno jelo od mljevenog mesa sa somunom i lukom. Nećete pogriješiti u koju god ćevabdžinicu na Baščaršiji da uđete ali je poseban ugođaj jesti u ambijentu ćevabdžinica Galatasaray i Ferhatović "Petica".

Ilidža je naselje bogato kulturno historijskim znamenitostima i jednako bogato odličnim restoranima Oaza, Prava priča, Restoran Brajlović, Turkuazz, Kilim, Cordoba restoran, Malak...

Ćevapi u somunu, posluženi u jedinstvenom ambijentu ćevabdžinice Galatasaray na Baščaršiji u Sarajevu

Buregdžinice nude pite sa različitim filom. Nemojte otići da ne probate bosanski burek – pitu, jelo od razvučenog tijesta sa mesom, blago hrskavo i izuzetno ukusno, na koje nećete ostati ravnodušni. Služi se toplo, sa čašom hladnog jogurta.

Za užinu s nogu, u najstarijoj pekari u Sarajevu “ Imaret“, preko puta Begove džamije, kupuju se razna peciva za ponijeti. Tu se svojevremeno počeo praviti a i danas se peče somun ili lepina, tradicionalno ramazansko pecivo, koje se peče dvije minute u peći na drva, što mu daje jedinstven ukus i miris.

Šta popiti

Prvo ćete se vjerovatno napiti vode. Jer, kad se u Sarajevu dogovarate gdje ćete se naći, često ćete čuti, kod Sebilja-drvene česme u osmanskom stilu, izgrađene davne 1753. godine,  smještene u centru Baščaršijskog trga.

Sebilj- drvena česma u osmanskom stilu, izgrađena davne 1753. godine na Baščaršiji

„I da smo sve živo od vode stvorili!“, natpis je iz Kur'ana, na šadrvanu-mramornoj fontani u dvorištu Gazi Husrev-begova džamija, namijenjenoj za uzimanje abdesta- vjerskog pranja prije molitve, gdje se također možete u debelom hladu kestena osvježiti i napiti vode. Sa vanjske strane harema Begove džamije, u kamenom zidu izgrađena je još jedna česma. Ako već niste čuli, legenda kaže, da ko se jednom napije vode u Sarajevu, opet će se vratiti. Legenda je i u pjesmi opjevana, od strane doajena tradicionalne bosanske gradske pjesme – sevdalinke, Safeta Isovića. Sevdalinku poslušajte ovdje:

KO SE JEDNOM NAPIJE

Domaćin-hizmećar u haremu Gazi-husrev begove džamije Bekto Čaušević, pokraj šadrvana-mramorne fontane u dvorištu harema, foto-Edhem Šabeta, maj 2022.

U Bosni se na kafu ili kahvu ide, da se oćejfi u dobrom društvu. To je svakodnevna, dobrovoljna obaveza. Tako je vjerovatno dobila ime i Ministry of ćejf, bosanska kafana smještena na rubu Baščaršije, na Kovačima, kao mjesto gdje se pravi jedna od najboljih kafa u gradu i gdje vam vlasnik Reshad Strik, glumac i filmski radnik obećava najbolje iskustvo boravka.

Ali, zaputite se i mahsuz (s namjerom) u Art kuća sevdaha, gdje ćete u bosansko-orijentalnom ambijentu, uz tihe zvuke sevdalinke, popiti pravu bosansku kafu, limunadu, domaći sok od ruže đulbe šećerke ili od zove, pojesti tradicionalni kolač-hurmašicu ili tufahiju.

Raznovrsne kahve, 53 vrsta čajeva, domaća smreka, sokovi od mente i zove, te salep - piće od toplog mlijeka sa aromom orhideje i cimeta, dio su ponude čajdžinica Džirlo, još jednog od najboljih sarajevskih lokala u centru Baščaršije pored Sebilja.

Bosanska kahva, Art Kuća sevdaha na Baščaršiji.

Sarajevo kroz historiju, znamenitosti

Svako mjesto ima svoju priču, a priča o Sarajevu seže 7000 godina unazad, tačnije u period mlađeg neolita, u koji je smještena Butmirska kultura poznata po jedinstvenoj keramici, pa ako ste ljubitelj arheologije, neke iskopane primjerke ove neolitske keramike možete pogledati u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Rekonstrukcija unutarnjeg izgleda kuće s inventarom Obre II, Kakanj, butmirska kultura, kraj 6. i prva polovina 5. milenija p.n.e. (Rekonstrukcija prema A. Benac) Izvor: Zemljaski muzej BiH.

Naredni istaknuti sloj, rečeno arheološkim jezikom, je ilirski. Ilirsko pleme Dezidijati je imalo svoja naselja oko rijeke Miljacke i u sarajevskoj kotlini i poznati su po snažnom otporu rimskoj najezdi.

Sad već prelazimo na historiju; Tiberius Caesar Divi Augusti Filius Augustus, poznatiji kao imperator Tiberije je 9. godine nove ere porazio Dezidijate, što predstavlja početak rimskog perioda iz kojeg je za priču o Sarajevu važno spomenuti „Aque S...“, rimsko naselje smješteno na području Ilidže čije ime je djelimično sačuvano uklesano na kamenu, pokraj sumpornih izvora, kojima ovo naselje vjerovatno duguje ime, Aque Sulphurium, prema latinskim riječima za vodu i sumpor. Ako želite zaviriti u ovaj period, onda obavezno posjetite Ilidžu i iskopine rimskih banja.

Rimske iskopine, Ilidža

Pred kraj rimske vladavine, ovo područje naseljavaju Goti, čija dominacija traje do 7. vijeka i doseljavanja Južnih Slavena.

Iz ovog slavenskog perioda, pored stećaka kao jedinstvenih nadgrobnih spomenika srednjovjekovne Bosne, treba pomenuti Hodidjed, utvrđeni grad bosanskog velmože Pavla Radinovića u župi Vrhbosna, koji se nalazio na brijegu iznad ušća Mokranjske i Paljanske Miljacke, čiji prvi pomen se veže za 1428. godinu kada su ga zauzele Osmanlije. Prema popisu iz 1455. godine, Hodidjed je imao vojnu posadu od 24 vojnika, dok se izvan zidina spominje selo Bulagaj, vjerovatno današnji Bulozi.

Područje današnjeg Sarajeva je 1435. godine definitivno potpalo pod osmansku vlast i tada počinje formiranje ovog današnjeg Sarajeva, a kao zvanična godina osnivanja uzima se 1462. prema vakufnami (darovnici) Isa-bega Ishakovića Hranušića, bosanskog krajišnika i sandžakbega.

Vrhbosna, kasnije Vilajet Hodidjed i Vilajet Saraj-ovasi (sarajevsko polje) su imena korištena za označavanje današnjeg šireg prostora Sarajeva, a samo ime Sarajevo je dobilo po saraju (palati, dvoru) koji je Isa-beg izgradio na lijevoj obali Miljacke na Bistriku, pa se u ispravama iz tog doba koristi naziv Saraj, kasnije Bosna-saraj i na kraju samo Sarajevo. Danas je na tom mjestu sjedište Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine u zgradi poznatoj i kao kasarna Bistrik.

Pored ovog saraja, Isa-beg je sagradio Careva džamija, prvu džamiju u Sarajevu, a pored nje hamam te druge zadužbine.

Svoje konture, vidljive i danas, Sarajevo dobija u prvoj polovini 16. vijeka za vrijeme namjesništva Gazi Husrev-bega, koji je svu svoju imovinu uložio u izgradnju obrazovnih, humanitarnih, privrednih i vjerskih institucija (www.vakuf-gazi.ba).

Ulica Kazandžiluk, Baščaršija

Gazi Husrev-begova medresa, poznata i kao Kuršumlija (zbog olovnog krova) i Seldžukija (po njegovoj majci Seldžuci), prva visoka škola na ovim prostorima koja djeluje i danas.

Gazi Husrev-begova biblioteka osnovana kad i Medresa, 1537. godine, sadrži jednu od najznačajnijih zbirki rukopisa, uključujući i neke koje je donirao sam Husrev-beg.

Begova džamija, izgrađena 1530. godine, djelo je Adžema Esir Alija iz Tebriza, tada mimara, glavnog arhitekte Carstva, jednog od vodećih predstavnika ranocarigradske arhitektonske škole. Begova džamija je prva džamija sa električnom rasvjetom na svijetu (1898).

Imaret (javna kuhinja), musafirhana, muvekithana, šadrvan, hastahana (bolnica), mekteb, hamam (javno kupatilo), hanukkah, bezistan, Tašli i Morića han, te veliki broj trgovačkih i zanatskih radnji.

www.vakuf-gazi.ba

Iz ovog perioda datira i zapis o Stara pravoslavna crkva (Crkva svetih arhanđela Mihaila i Gavrila), koja pored arhitektonske vrijednosti, sadrži vrijednu (peta u svijetu) zbirku ikona.

Početkom 16. vijeka u Sarajevo dolaze sefardski Jevreji i s tim u vezi treba pomenuti Sarajevska Hagada, iluminirani kodeks nastao u 14. vijeku, a koji se danas čuva u Zemaljskom muzeju.

Sarajevska Hagada, Izvor Zemaljski muzej

1697. godine, Sarajevo je poharao Eugen Savojski.

Austro-Ugarskom okupacijom, Sarajevo postaje bogatije za nove građevine neogotskog, pseudo-maurskog i romaničkog stila poput Zemaljski muzej, Vijećnica, Evangelistička crkva (danas Akademija likovnih umjetnosti), Katedrala, te Elektrane, gradske tržnice Markale (Markthalle fur Sarajevo).

Evangelistička crkva (danas Akademija likovnih umjetnosti)

Zanimljivo je da Sarajevo dobija tramvaj na električni pogon 1895. godine, dvije godine prije Beča.

Iz ovog perioda treba pomenuti i atentat od 28. juna 1914. godine na Franza Ferdinanda, austrougarskog prestolonasljednika, koji je bio okidač za početak I svjetskog rata a koji se desio upravo u Sarajevu.

Sarajevo kao glavni grad Bosne i Hercegovine je 1984. godine bilo domaćin XIV. Zimskih olimpijskih igara, koje su zabilježene kao najbolje organizovane igre do tada.

Sarajevo je u periodu 1992.-1996. godina, bilo izloženo brutalnoj agresiji. Opsada Sarajeva trajala je 44. mjeseca, što je najduža opsada jednog glavnog grada ikada. Kao spomen na ovaj period posjetite Tunel spasa, dug skoro 800 m, prokopan tokom agresije, ispod piste sarajevskog aerodroma, kojim je danas slobodno, tada opkoljeno Sarajevo povezano sa ostatkom teritorije Bosne i Hercegovine.

Aktivnosti izvan centra

Sarajevo je grad, okružen prelijepim, vrlo dostupnim olimpijskim planinama: Trebević, Jahorina, Bjelašnica i Igman. Sa Baščaršije se uputite prema Bistriku, odakle će vas na Trebević za 7 minuta odvesti sarajevska Žičara. Povratna karta je 20KM (10€). Uz prelijep pogled na grad, uživajte u caffeu Vidikovac. Tu je i Sunnyland, zabavni park na Trebeviću čija je glavna atrakcija Alpine Coaster koji funkcioniše na principu gravitacije i dostiže brzinu i do 40 km/h. Babin do na Bjelašnici je najveće skijalište u okolini Sarajeva. Izletište Javorov do na Bjelašnici nudi niz sportskih i zabavnih aktivnosti od kojih se osobito ističe adrenalinsku aktivnost Zip-line vožnje za sve uzraste. U različitim godišnjim dobima okolne planine imaju pojedine staze pogodne za različite aktivnosti – pješačenje, trčanje, biciklizam, turno skijanje. Okolina Sarajeva je idealna za brdski biciklizam i ima označenih oko 150 km biciklističkih staza.

Velika aleja kestena je šetalište zasađeno u vrijeme austrougarske vladavine koje od Banjsko lječilišnog kompleksa Ilidže, vodi do Vrela Bosne-najatraktivnijeg izletišta u Sarajevu. Aleja je zatvorena za saobraćaj ali se istom možete provozati fijakerom.

Fijaker, Velika aleja, Ilidža

Kupovina

Na Baščaršiji, odmah pored Begove džamije nalazi se ulica Gazi husrev bega, u kojoj majstori kujundžije i filigrani izrađuju originalni nakit od zlata i srebra. U glavnoj ulici Sarači možete naći papučarsku radnju i kupiti tradicionalne bosanske papuče kao i nove modele u radnji MAK 1822. U istoj ulici na broju 83. je i je i dućan Halimić tekstil za izradu šamija – tradicionalnih marama. Pored Čaršijske džamije desno od Sebilja je karakteristična ulica Kazandžiluk u kojoj se izrađuju setovi za bosansku kafu, ibrici, sahani i ostali predmeti od bakra i drugih metala. Baščaršija je definitivno mjesto gdje ćete sigurno naći za sebe suvenir iz Sarajeva.

Kazandžiluk, Baščaršija

Od Baščaršije prema centru grada ulica Ferhadija i Titova ulica, te trgovački centri BBI centar, Sarajevo City Centar, Importanne i Alta su mjesta za kupovinu poznatih zapadnih modnih marki.

Sarajevo ima nekoliko pijaca (Gradska tržnica, pijaca Markale, Ciglane) gdje možete kupiti domaće mliječne i mesne proizvode, svježe voće i povrće, začine i cvijeće.

Mjenjačnica

Zvanična valuta u Bosni i Hercegovini je konvertibilna marka (KM ) a finansijski termin je BAM. Na raspolaganju su vam brojni bankomati, banke i mjenjačnice za razmjenu u domaću valutu. Kurs konvertibilne marke je vezan za euro. 1,95583 KM je 1 EURO.

Parking mjesta

U Sarajevu postoje dvije parking zone. Parking zona 1., centar grada, 2KM po satu parkiranja (ponedeljak-subota od 7.00-22.00 sata) te Parking zona 2., srednja udaljenost od centra grada, 1KM po satu parkiranja (ponedeljak-subota od 7.00-20.00 sati). Online platite parking ovdje. Nedjeljom i praznicima parking je besplatan.

Parkirati možete i u podzemnim garažama: na trgu preko puta Vijećnice, BBI centar, Sarajevo City Centar, Hotel Europe, garaža Jadranka. Kartu parkinga u Sarajevu pogledajte ovdje.

Korisni kontakti

BiH- kod države 00387

SARAJEVO- kod grada (0)33

ISTOČNO SARAJEVO-kod grada (0)57

HITNA POMOĆ124

VATROGASCI 123

POLICIJA 122

BOLNICA 297-000

DEŽURNA APOTEKA BAŠČARŠIJA 287-300

AERODROM 289-100

BIHAMK- auto pomoć na cesti 1282

AUTOBUSKA STANICA 213-100

AUTOBUSKA STANICA ISTOČNO SARAJEVO 317-377